Održan Ljetni Teatar u Širokom Brijegu, oduševili Mile Pešorda, Joško Ševo i ostali sudionici

18. kolovoza u organizaciji A&S EDUCOM-a i Briješkog pletera u okviru projekta Ljetni teatar bila su upriličena dva zanimljiva programa.

Kako bi obogatili ljetnu kulturnu scenu u širokom Brijegu, odlučili smo animirati književnike, pjesnike i glumce u jedinstven projekt pod nazivom „Ljetni teatar“.

U 18 sati u Franjevačkom muzeju i galeriji je održan pjesničkom programu pod naslovom „Slušam tvoj glas“, a glavni gost večeri bio je Mile Pešorda, hrvatski književnik, antologijski pjesnik, istaknuti intelektualac, prevoditelj i nakladnik. Pored njega u programu sudjelovali su fra Ivan Kramar, Stanko Krnjić, Maja Tomas, Ivan Baković, Ivan Sivrić, Marija Lovrić, Miljenka Koštro, Radica Leko i Sanijela Matković.

Mile Pešorda (Grude, 15. kolovoza 1950.) hrvatski je književnik, prevoditelj i nakladnik. Antologijski je hrvatski pjesnik i istaknuti intelektualac.

Mile Pešorda je gimnaziju završio u rodnim Grudama, uz rub plodnoga Imotskoga polja, a studij romanistike, obranivši s najvišom mogućom ocjenom deset (10)diplomsku radnju s temom o kazalištu apsurda, na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Poslijediplomske i doktorske studije pohađao je u Zagrebu i Parizu, gdje je kod Milana Kundere prijavio doktorsku disertaciju “Ideja Europe u djelu Ive Andrića i Miroslava Krleže”.

Pešorda prevodi s francuskog , slovenskog i makedonskog jezika . Tako je preveo i neke pjesme od makedonskog pjesnika Konstantina Miladinova. [2]

Pjesnik izrazitoga intelektualnoga i moralnoga stava spram vremena u kojemu živi, koliko i pjesnik zemlje, tijela, žene, ljubavi i erotike, slutnje i straha,

Pjesme iz knjige “Slušam tvoj glas” ušle su u različite antologije, prevedene na strane jezike, a pojedini njihovi čitači i tumači skloni su u njima vidjeti dimenziju slutnje nadolazećeg zla, nakon ratnih strahota.

Također, spomenuli bi i Sarajevsku deklaraciju, kojoj je ove godine 50-ta obljetnica.

Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku je bila “sestrinska” deklaracija o hrvatskom jeziku Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika objavljenoj 4 godine ranije, 1967. godine.
Objavljena je u Sarajevu 28. siječnja 1971. godine.[1][2]
Inicirao ju je Mile Pešorda, a potpisala su ju sedmorica hrvatskih književnika iz BiH (Vitomir Lukić, Mile Pešorda, Nikola Martić, Veselko Koroman, Mirko Marjanović, Vladimir Pavlović, Stanko Bašić, zalažući se za hrvatsku nacionalnu i kulturnu suverenost i jednakopravnost s drugim narodima u BiH. Objavljena je u novinama pod naslovom Kada ćemo odgovoriti Grgi Gamulinu?.
Njene potpisnike su jugoslavenske vlasti progonile, kao i potpisnike zagrebačke Deklaracije, no za razliku od zagrebačke, o sarajevskoj se u medijima i danas šuti.

Sadašnji predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. Ivana Bakovića. Najbolji sugovornik u intervjuima kojeg sam imala.

Prije koji mjesec u nakladi Matice hrvatske Tomislavgrad, objavio knjigu izabranih kritika, prikaza i recenzija Riječima o riječima, kojoj su odjeci odlični.

Ivan Sivrić, bivši predsjednik DHKHB, Jedan je od inicijatora osnivanja Hrvatskog intelektualnog zbora BiH, te dobitnik mnogih drugih priznanja.
Autor je četiriju knjiga: Rasprave i antirasprave ‒ mali ogledi o Hrvatima s ovog svijeta (2001.), Javno razmišljanje ‒ mali ogledi o Hrvatima s ovog svijeta (2004.), Politika za obične ljude – Bakulina škola poštenja (2005.) i Vjerujem u Hercegovinu (2010.). Knjiga o knjigama (2016.) Priredio je samostalno ili u suradnji: Hrvati u BiH – ciljevi i mogućnosti (zbornik 1995.), Pitanje iz Mostara (MH Mostar 2004.), Medicinski fakultet (1997. – 2007.) Sveučilište u Mostaru (monografi ja, Sveučilište u Mostaru 2007.). Glavni je urednik monografi je Matice hrvatske Mostar Široka su Matičina jedra (2007.) te Brotnjo – jučer, danas, sutra (zbornik, OV Čitluk 2009.).

Stanko Krnjić, dopredsjednik DHKHB, Rođen je u Stocu (BiH) 5. travnja 1969. Osnovnu školu završio u Višićima (Čapljina, BiH), a srednju medicinsku u Dubrovniku. Stomatološki fakultet upisao u Sarajevu 1989. Zbog ratnih okolnosti studij nastavlja u Zagrebu gdje je diplomirao 1995. Živi u Župi dubrovačkoj gdje i radi u svojoj stomatološkoj ordinaciji. Piše poeziju, poeziju u prozi, kolumne i priče. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Slavenske akademije za književnost i umjetnost (Varna, Bugarska) i Društva dubrovačkih pisaca.

Miljenka Koštro, Iako je poeziju počela pisati još u osnovnoj školi, prvu zbirku pjesama objavila je tek s 39 godina života. Piše pjesme za djecu i odrasle, igrokaze i prozu. Od prosinca 2012., kao vanjski suradnik na Radiju Herceg Bosne, priređuje emisiju Odabrane stranice, kroz koju promiče književno stvaralaštvo, te kulturu pisanja i čitanja. Suradnica je u emisiji Kad se smijah tad i bijah (Radio Split) koju uređuje I vodi Mladen Vuković.

Radica Leko rođena u Podvraniću, Kočerin. Školovala se u Kočerinu, Sinju, Grudama i Mostaru. Kao nastavnica hrvatskog jezika radila je na Vraniću, a danas živi i radi u Posušju, u Osnovnoj školi Ivana Mažuranića.
Objavila je književna djela:
Igrarije (igrokazi)
Mome Leptiru (pjesme i autobiografske crtice)
Plameni (priče)
Nova svitanja (pjesme)
U Njemačku, brale…(roman)
Kruh i igre (roman)
Dobitnica je književne nagrade „ Fra Martin Nedić“ za roman U Njemačku, brale…, 2012. godine. Članica je DHK HB, Matice hrvatske Posušje i HKD Napredak Posušje. Radove objavljuje u časopisima:
Osvit, Cvitak i Školarac.

Maja Tomas, Svestrana je umjetnica koja svoje impresije izriče poezijom, umjetničkom fotografijom, pjevanjem i glumom u kazalištu, tv dramama i filmu. Više joj je pjesama uglazbljeno. Članica je Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Hrvatskog književnog društva Rijeka, Matice hrvatske, Kulture snova Zagreb, udruge Čakavski jezik, Hrvatsko-australsko literarnog i umjetničkog društva Sydney (Australija), Hrvatskog društva skladatelja…
Pjesme objavljuje u tjednicima: Glas koncila, Hrvatsko slovo, Fokus; zatim časopisima: Mogućnosti, Osvit, Republika, Podstranska revija. Četiri puta je samostalno izlagala umjetničke fotografije u zemlji i inozemstvu. 1998. g. prilikom pohoda pape Ivana Pavla II. Splitu, na Žnjanu, pjeva u crkvenom zboru zajedno s dvije tisuće pjevača. Objavila je četiri samostalne zbirke poezije i uvrštena u dvadeset pet zajedničkih zbirki poezija.

Sanijela Matković, dopredsjednica DHKHB, rođena je u Širokom Brijegu, gdje trenutno živi i radi.
Po zanimanju dipl. prof. vjeronauka i etike.
Članica;
– Društva hrvatskih književnika,
-PENA-a BiH,
-Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne,
– širokobriješkog ogranka Matice hrvatske,

kulturna i kazališna djelatnica. Izdala je 20 knjiga. Tekstovi su joj objavljivani u digitalnoj antologiji “U konačištu”, “Zborniku” gradske knjižnice u Solinu, zborniku “Gazele”, zborniku “Scavacon”, zborniku “Oluja”, tjedniku Hrvatsko slovo, glasilu Matice hrvatske u Mostaru “Motrišta”, glasilu Matice hrvatske u Širokom Brijegu “Vitko”, glasilu Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne “Osvit” te u drugim zbornicima i međunarodnim zbirkama.

Te Srećko Slišković ravnatelj Hrvatskog kulturnog doma Široki Brijeg, koji nam je velikodušno pomogao u organizaciji i ustupanju prostorija.

Pešorda i ostali književnici su se zahvalili na organizaciji ovako vrijednog projekta.

Nakon poetskog dijela programa u kinodvorani Borak uslijedila je poznata monodrama „Govorite li hrvatski“ u izvedbi Joška Ševe. Ova monodrama u izvedbi prvaka hrvatskog glumišta izvedena je više od 500 puta na svim kontinentima. Držić, Ujević, Vojnović, Marulić, Šimić, Šenoa, Matoš, Kaštelan, samo su neki od autora čije tekstove Ševo govori u najzahtjevnijoj kazališnoj formi.

Ševo je oduševio svojom izvedbom sve nazočne emotivnim izvedbama tekstova. Na osebujan način prikazao je veličinu hrvatskog jezika.

Nakon monodrame druženje se nastavilo u Hotelu Park u kojem su se razvile ideje za naredne godine suradnje.

Ovo je prvo izdanje manifestacije Ljetni Tetar, koju planiramo nastaviti, kazala nam je književnica Sanijela Matković iz projekta Ljetni teatar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Postavite i Vi svoju reklamu ovdje!